Započinješ li svoj plan vježbanja vizijom o drastičnom smanjenju konfekcijskog broja možeš ostati razočaran. Iskreno govoreći, početak bavljenja tjelovježbom neće uzrokovati drastičnu redukciju kilograma - ali to ne znači da tjelovježba neće biti ključna u smanjenju tjelesne težine. Ono što trebaš su realistična očekivanja i prihvaćanje pozitivnih promjena u tijelu i životu koje dolaze aktivnom tjelovježbom.
Primjer je studija (Midwest Exercise Trial) nazvana po sudionicima iz istoimenog sveučilišta. Naime, 132 studenta s prekomjernom težinom i sjedilačkim stilom života podijeljeni su u dvije skupine. Prva skupina je zadržala svoje navike tjelesne (ne)aktivnosti, dok je druga skupina krenula sa tjednim planom pojačane tjelovježbe (hodanja, trčanja, kružnih treninga) progresivno povećavajući s 20 minuta aktivnosti i 60% od maksimalne frekvencije srca 5 dana u tjednu do 45 minuta aktivnosti i 75% frekvencije u periodu od 16 mjeseci. Ukupno trošeći i do 2000 kcal više tjedno u odnosu na prvu grupu.
Završetkom studije, sudionici su izgubili prosječno 2.9 kg potkožnog masnog tkiva (žene), odnosno 4.4 kg (muškarci), dok je gubitak kilograma ukupne tjelesne mase u muškaraca bio prosječno 5.2 kg dok je kod žena gubitak bio nula, NULA?! Kako je to moguće?
Odgovor na pitanje se nalazi u sposobnosti tijela da učinkovito iskorištava energiju. Ova sposobnost opisana je u knjizi "Burn" autora Herman Pontzer, te govori kako evoluirajući od naših predaka lovaca-sakupljača, naše je tijelo naučilo učinkovitije iskorištavati dostupnu energiju.
Primjer su pripadnici plemena Hadza u Tanzaniji, koji prosječno prijeđu i do 14 km dnevno pritom smanjujući svoju ukupnu potrošnju energije na razinu koju prosječnu imaju uredski radnici u New York-u (standardizirano za ukupnu tjelesnu težinu) - American Journal of Clinical Nutrition. Ta sposobnost, učinkovitog iskorištavanja dostupne energije, omogućuje našem tijelu da zadrži svoju funkciju konstantnom, ali u isto vrijeme ometa našu želju u redukciji tjelesne težine vježbanjem.
Uzimajući u obzir navedeno, najučinkovitiji način smanjenje tjelesne težine je kontrola unosa energije (kalorija). Redukcija unosa ne potrebnih kalorija te konzumacija kvalitetniji nutrijenata ima puno veći učinak na naše tijelo nego samo vježbanje. Naglašavajući da je pri tome tjelovježba ključna za održavanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja i to na više načina:
U trenucima kada je energija manje dostupna - tijekom povećanje potrošnje vježbanjem, neesencijalni procesi u tijelu se usporavaju. Primjer tome su upalni procesi u tijelu, koji su u malim oblicima važni za oporavak i imunološki odgovor tijela ali u situaciji produženog kroničnog djelovanja doprinose nastanku alergija, artritisa, arterijskim povezanim i drugim metaboličkim bolestima.
Bavljenje tjelovježbom smanjuje učinak stresa. Kratkotrajni učinak hormona stresa je bitan proces za funkcioniranje tijela, ali njegovo pretjerano stvaranje kroz duži period života ozbiljno ugrožava zdravlje. Tjelovježba je dobar način regulacije.
Brojna istraživanja su pokazala da sjedilački način života loše utječe na zdravlje. Sjedilački način života je povezan s bolestima srca, dijabetesom, nekim vrstama raka, slabijim imunitetom i sl.
Aktivni način života i tjelovježba su važni u kontroli tjelesne težine i zadržavanju postignutih rezultata.
Nema sumnje da je želja za redukcijom tjelesne težine snažan motiv za početak tjelovježbe, ali ako uspjeh mjerimo isključivo promjenama na vagi naša motivacija brzo može biti poljuljana. Imajući ovo na umu, bitno je pronaći načine tjelovježbe u kojima uživamo, stvoriti realna očekivanja i osjećati se ponosno na promjene koje nastaju tjelovježbom na našem tijelu i u našim životima. Te promjene mogu biti važnije za utjecaj na život i zdravlje, puno bitnije od gubljenja par kilograma viška.
Prijevod: N.D. Badovinac, trener