Još nedavno mislila sam da je trening disanja pomalo "hipijevski" te da je to samo intenzivan period puhanja. Nije to bilo za mene. Ali to je bilo prije nego što sam upoznala Frasera Becka. Nakon samo jednog 30-minutnog početnog tečaja vježba disanja i kratkog razgovora s ovim holističkim i zdravstvenim guru-om, moj interes za vježbe disanja bio je potaknut. Evo što je imao za reći...
Što su vježbe disanja?
Ja to volim nazivati treningom disanja zato što je to oblik vježbanja. Stvar je u vježbanju dijafragme koja je centar ljudskog organizma. Disanje kontrolira i regulira svaki biološki proces u tijelu. Postoji mnogo različitih načina treniranja disanja. Oni mogu zvučati i izgledati malo neuobičajeno i čudno, ali to je zapravo drevna i vrlo učinkovita praksa. Vjerujem da će u sljedećih 3-5 godina disanje biti puno više prihvaćeno. Disanje je epicentar našeg fizičkog, mentalnog, emocionalnog, socijalnog i duhovnog zdravlja, utječe na svaku dimenziju našeg bića i ima smisla posvećivati mu više pažnje.
Imali ste samo 13 godina kada ste otkrili snagu svog disanja?
Dijagnosticiran mi je degenerativni poremećaj kralježnice (Scheuermannova bolest) kada sam imao 13 godina. Bilo je grozno. Guglao sam bolest i sve što sam mogao vidjeti bile su slike koje naliče grbavcu iz Notre Dame-a. Ali najteži je bio udarac na moju sportsku izvedbu; ragbi i košarku. Htio sam biti profesionalni sportaš. Volju za pobjedom sam imao, ali koliko god sam trenirao moja kralježnica to nije pratila. Trenirao sam i davao sve od sebe da se poboljšam, no nisam imao napretka.
Moj liječnik mi je dao nekoliko vježba disanja. Nakon 10 mjeseci provedenih u relativno jakoj boli zbog leđa, bol je prestala i mentalno sam bio jak. S prestankom boli u leđima mogao sam nastaviti baviti se sportovima.
Ali vježbe disanja su postale dio Vašeg života tek u kasnijim tinejdžerskim godinama?
U potpunosti sam bio u košarci, korak do profesionalnog igranja u Novom Zelandu i to je bio moj cilj. Ali onda sam slomio prednji križni ligament i sve se preokrenulo. To me je potaknulo da preispitam svoju svrhu i zbog toga sam postao opsjednut fiziologijom. Počeo sam se fokusirati na to kako treba namjestiti i stabilizirati gležanj, koljeno i kukove. Zatim kako je to povezano s neutralnim, optimalnim držanjem kralježnice. I na kraju, kako je to povezano s pritiskom koji se stvara s punim udahom. Tada sam postao fasciniran s disanjem. Također, počeo sam istraživati znanost o veznom tkivu (fascia) za kojeg smatram da će, zajedno s disanjem, dovesti do promjene u razmišljanju.
Kako ste započeli?
Usredotočio sam se na ono što mogu osjetiti. Istraživao sam koliko mogu udahnuti i onda kako mogu kontrolirati i manipulirati različitim dijelovima mog daha. Pokušao sam trenirati držati dah nakon punog izdaha kako bih postao fiziološki učinkovitiji. Sada, generalno počnem svako jutro s 10-15 minuta usredotočenog disanja. Igram se s udisanjem punih uzdisaja, možda udah i izdah kroz nos, možda udah i izdah kroz usta.
Dakle, što se promijeni kada postanete svjesni svog disanja?
Ne postoji ništa na što disanje ne utječe! Disanje upravlja kvalitetom sna, probavom, cirkulacijom, držanjem, motivacijom, snagom i mobilnosti... disanje je sve. Kada naučite u potpunosti proširiti i stisnuti tijelo, osiguravate da energija u tijelu može teći. To je srž koja održava životnu energiju i koja može pomoći prevenirati kronične bolesti.
Smanjuju li vježbe disanja stres i napetost?
Apsolutno! Jedna od najvećih dobrobiti redovitih vježbi disanja je to što naučimo uravnotežiti naš živčani sustav, a to pomaže regulirati svaku drugu životnu funkciju u tijelu. Kada postanemo previše napeti ili pod stresom, uključuje se simpatički dio našeg autonomnog živčanog sustava. S druge strane, kada smo u stanju odmora, opuštanja i probave, uključuje se parasimpatički živčani sustav.
Živac vagus je najduži živac autonomnog živčanog sustava i povezuje mozak sa srcem, plućima i želucem. Kada uzimamo pune uzdisaje, pojačavamo i toniramo vagus. Ovo pojačanje se događa i kada se smijemo, pjevušimo, meditiramo i doživljavamo ljubav i radost.
Vježbe disanja također utječu na napetost i električnu otpornost naše kože, što je poznato kao naša bazalna otpornost kože. Zamislite da imate iglu i da ju želite probosti kroz kožu. Ako je netko zbilja pod stresom i umoran, napetost u svakom sloju njihovog tijela će biti teška za probiti. S ponavljanim vježbama disanja smanjujete bazalnu otpornost kože – smanjujete napetost u tijelu. Kada dobijete ovakvo duboko opuštanje kroz svaki sloj tijela to potiče živčani sustav da djeluje optimalnije.
Kako vježbe disanja mogu poboljšati sportsku izvedbu?
Dijafragma je 70% vezno tkivo i 30% mišić. Mnogi ljudi razumiju da je disanje bitno i da je dijafragma glavni aparat disanja. Kada naučite u potpunosti uzdahnuti dijafragma se povećava, pojačava i postaje izdržljivija.
Ja vježbam sve: od yoge do powerliftinga, snowboardanja i košarke, i disanje čini značajnu razliku. Nedavno sam prestao vježbati yogu na 5 mjeseci i više se usredotočio na intenzivne vježbe disanja. Kada sam ponovno počeo vježbati yogu mogao sam postići položaje koje prije nisam. Vježbe disanja su mi to omogućile.
Je li istina da što više udahnete imate više potencijala za postankom fit?
Da, ali ovisi o kontekstu! Disanje i fitnes su međusobno povezani, ali su različiti. Osoba može biti jako fit, ali da nije toliko učinkovita u disanju. Ali ako osoba učinkovito diše to može pomoći u poboljšanju fitnesa.
Volumen daha kojeg udišete i izdišete u mirovanju može biti različit od osobe do osobe. Neki mogu udahnuti i izdahnuti 500mls kisika, dok drugi mogu samo 250mls. Iako se čini malo, ako to činimo 25 000 puta na dan, nakupi se. Osoba koja udiše više ima puno viši bazalni metabolizam od osobe koja plitko diše.
80% metabolizma masti ovisi o tome koliko ugljičnog dioksida izdišete.
Postoji toliko tehnika disanja za odabrati, koji je Vaš najbolji savjet za nekoga tko tek počinje?
Budite znatiželjni. Gledajte na to kao zabavno istraživanje tijela i saznajte za što ste sposobni. Neke vježbe disanja mogu biti prilično intenzivne. Samo izvođenje 10 do 15-minutne vježbe, kada odvojite vrijeme da usporite um i povežete se s onim što osjećate je dovoljno. Činite to svakodnevno i osjetit ćete mnoge dobrobiti.
Kada bi se trebale raditi vježbe disanja?
Možete vježbati bilo kada i što se više povežete s disanjem svjesno to bolje. Trebali biste početi s energizirajućim vježbama disanja ujutro i raditi više opuštajućih tehnika poslijepodne. Ali ne postoji točno i netočno, radite ono što Vama odgovara.
Što biste rekli nekome tko i dalje nije uvjeren u učinkovitost vježbanja disanja?
Budite otvorenoga uma i dovoljno znatiželjni za isprobavanje. Ima smisla. Disanje je epicentar ljudskog funkcioniranja i utječe na sve dimenzije našeg zdravlja i Hauora (koji je maorska konceptualizacija zdravlja i dobrobiti u četiri dimenzije: tjelesnoj, mentalnoj/emocionalnoj, socijalnoj i duhovnoj). Zanimljivo je da u latinskom spiritus, od kojeg dolazi riječi "duh", znači "dah". Dakle, udišete svoj duh u svoje tijelo. Vježbe disanja će postati bitna stavka u budućnosti medicine.
Izvor: Les Mills (razgovor je skraćen)