Ako se osjećate iscrpljeni, što trebate učiniti? Istraživanja pokazuju da vrijeme provedeno na kauču možda i nije tako korisno kao što se mislilo.
Osjećaj mentalne iscpljenosti je u porastu, a statistika je zapanjujuća. Prema nedavnoj Deloitteovoj anketi od 1000 ispitanika, 77 posto ih je doživjelo burnout na svojoj trenutnoj poziciji, 91 posto kaže da nekontrolirani stres utječe na kvalitetu njihova posla, a 83 posto navodi da burnout može naštetiti osobnim odnosima.
No je li burnout doista legitiman? Odgovor je DA! Pojam 'burnout' pojavio se je još 1970-ih, kada ga je psiholog Herbert Freudenberger upotrijebio za opisivanje stanja iscrpljenosti. 2003. službeno je prepoznat kao simptom, a 2019. burnout je postao legitimna medicinska dijagnoza prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. (Vrijeme je bilo savršeno. To je točno kada je izbio kaos izazvan Covidom-19 i broj slučajeva burnout-a je rastao. Broj slučajeva burnout-a sada je 10 posto veći u odnosu na razine prije Covida). Iako je burnout obično povezan sa stresom na radnom mjestu, on nije ograničen na one koji su u profesionalnim ulogama. Osjećaj mentalne iscpljenosti može pogoditi svakoga tko strastveno daje puno energije određenim područjima života, žonglira s prenatrpanim rasporedom i predaje se prekomjernom radu. To može dovesti do kronične mentalne iscrpljenosti koja može dovesti do simptoma burnout-a kao što su: osjećaj umora tijekom dugih razdoblja, osjećaj preopterećenosti, bespomoćnosti ili poraženosti, sumnja u sebe, cinično gledište, usamljenost i prokrastinacije.
SIMPTOMI MENTALNE ISCRPLJENOSTI: - Dugotrajni osjećaj umora - Osjećaj preopterećenosti, bespomoćnosti ili poraza - Sumnja u sebe - Ciničan pogled - Usamljenost - Prokrastinacija
NAJBOLJI NAČIN ZA BORBU PROTIV SIMPTOMA MENTALNE ISCRPLJENOSTI
Možda mislite da je ljenčarenje na kauču i ušuškavanje ispred televizije najbolji način da se nosite sa stresom nakon burnout-a, ali nedavno istraživanje odbacilo je ovu opciju i istaknulo daleko bolji lijek... tjelovježbu.
Do otkrića je došlo nakon što su znanstvenici zdrave odrasle osobe doveli do točke mentalne iscrpljenosti, a zatim testirali tri metode oporavka: 30-minutnu kardio vježbu (u ovom slučaju vožnja bicikla u zatvorenom); 30-minutna rutina istezanja; i gledajući 30-minutni sitcom. Kardio je bio jasan pobjednik, a mentalno iscrpljeni pojedinci koji su vozili bicikl pokazali su značajno bolji oporavak u kognitivnoj fleksibilnosti, raspoloženju, umoru, samoprocijenjenoj kognitivnoj sposobnosti i motivaciji – a sve što je bilo potrebno bila je jedan trening vožnje biciklom u zatvorenom od 30 minuta.
Ranije istraživanje također je identificiralo aerobne vježbe kao savršenu formulu za podizanje raspoloženja. Ovi su istraživači otkrili da četiri vožnje bicikla u zatvorenom tjedno mogu pomoći u otključavanju trajnih psiholoških prednosti kao što su smanjeni osjećaji depresije i odbojnosti. Drugo istraživanje koje je uključivalo medicinske sestre (profesija s visokim stupnjem mentalne iscrpljenosti) pokazalo je da su oni koji su započeli 12-tjedni program 60-minutnih vježbi tri puta tjedno osjećali manje profesionalnog stresa od onih koji nisu vježbali. Kad su medicinske sestre prestale s redovitom tjelovježbom, prestalo je i smanjenje razine stresa. Kanadska neuroznanstvenica dr. Jennifer Heisz objašnjava da vježbanje mijenja mozak na različite i snažne načine. "Jedna ključna stvar koju tjelovježba povećava je neurotrofni faktor koji potiče iz mozga (BDNF) ... On djeluje kao gnojivo za rast novih moždanih stanica i pomaže našim postojećim moždanim stanicama da optimalno funkcioniraju."
ZNAČI LI DA ĆEMO S INTENZIVNIJI TRENINZIMA DOBITI INTENZIVNIJE PREDNOSTI?
Prema Heiszu, svaki trening ima potencijal resetirati vaš mozak tako što ga opskrbi svim neurokemikalijama koje mozak treba da napreduje, ali intervalni trening visokog intenziteta donosi najmoćnije neurološke nagrade. "Ono što HIIT čini tako posebnim je to što vas teški intervali guraju iznad vašeg anaerobnog praga i laktat se nakuplja." Ona objašnjava da je laktat jedan od najvažnijih promotora neuroplastičnosti, što je sposobnost mozga da se prilagodi, optimalno funkcionira i učinkovito upravlja promjenama.
Vježbanje nije jedini način rješavanja problema burnout-a, postoji nekoliko drugih taktika koje također možete primijeniti ako osjećate bilo kakve simptome. To uključuje: - Prepoznavanje vaših stresora - Traženje podrške – od vašeg direktora ili kolega, obitelji, prijatelja ili voljenih osoba - Poznavanje svojih ograničenja i učenje kako reći "ne" - Postavljanje granica i stvaranje ravnoteže između posla i života - Odvojite vrijeme za aktivnosti i hobije koji vas osobno zadovoljavaju - Vježbanje sabranosti i meditacije - Oporavljajući san
Izvor: Les Mills, Burnout: Feeling exhausted, 2022.
Prevela: Matea Ražov