Vrlo važan dodatak prehrani je kalcij. Nužno je potreban našem tijelu, izgrađuje i održava kosti, omogućuje zgrušavanje kosti, kontrakciju mišića i pomaže u regulaciji krvnog tlaka. 99% kalcija u tijelu je u našim kostima i zubima. Ostalih 1% možemo pronaći u cirkulaciji tijelom gdje igra važnu ulogu u zdravlju srca, kontrakciji mišića i živaca i zgrušavanju krvi. Naš pametan sustav će “ukrasti” kalcij kostima da održi sve druge funkcije.
To je jedan od glavnih razloga zašto starije osobe imaju veći rizik od pucanja kostiju – pomanjkanje kalcija.
U svijetu osteoporoza, stanje kada kosti postanu porozne i krhke, zahvaća oko 200 milijuna žena, približno 10% žena u 60tim godinama, svaka peta žena u 70tim, 2 od 5 žena u 80tim I 2/3 žena u 90tim! Svaka treća žena i svaki peti muškarac iznad 50 godina doživjet će osteporotske frakture.
Kako izbjeći da nismo dio te statistike?
“Skladišta” kalcija u kostima gradimo kada smo mladi, do sredine 20tih godina, kada dostižemo “vrh koštane mase”. Što je viša koštana masa to je manja šansa da ćemo doživjeti frakturu kasnije u životu. Kako starimo trebamo se truditi držati koštanu masu koliko god je više moguće. To možemo postići na više načina.
Prvo, jesti hranu bogatu kalcijem. To znači, idealno, mliječni proizvodi koji su jedni od najboljih izvora kalcija. Konzumirajući (barem) nekoliko porcija mlijeka, sira ili jogurta svaki dan je vrlo dobar početak. *Kalcij se također može pronaći u sjemenkama sezama, orasima, ribi: kozice, sardine, te tamno zelenom povrću – no ti proizvodi nisu bogati kalcijem kao mliječni proizvodi. Treba konzumirati veću količinu proizvoda da zadovoljimo potrebu tijela za kalcijem.
Današnji trendovi nekonzumiranja mliječnih prozivoda u korist mlijeka oraha (bademovo mlijeko, kokosovo mlijeko, …) i ostale alternative možda nisu idealni za naše kosti. Ako koristite alternativna mlijeka pročitajte etiketu da ste sigurni da ima dodanog kalcija, idealno više od 200mg po porciji.
Preporuke o idealnoj količini kalcija varira od zemlje do zemlje, no to je oko 1000mg za odrasle osobe, te više za starije osobe.
Vitamin D je još jedan dio mozaika zdravlja kostiju. Ima važnu ulogu u absorpciji kalcija koji unesemo. Vitamin D uglavnom ne dobijamo iz hrane, osim ako nije dodan – neka mlijeka ga sadrže, a može se naći i u pahuljicama ili jajima. Većinu Vitamina D dobijemo izlaganjem sunčevim zrakama. Naravno i tu treba biti oprezan radi izloženosti suncu te mogućnosti oboljevanja kože. Stručnjaci preporučuju izlaganje suncu kada su UV zračenja niža, a ne sredinom dana kada je najtoplije.
Vježbanje je također jako važno za zdravlje kostiju, pogotovo dizanje utega. Ne samo da nam jača mišiće, nego i učvršćuje kosti. Kosti, isto kao i mišići jačaju vježbanjem – povečava se gustoća kostiju kod mlađih osoba, održava gustoća kod odraslih osoba i usporava gubitak koštane mase kod starijih osoba. Neaktivnost i sjedalački način života povečavaju rizik fraktura kostiju.
Još jedan faktor rizika je težina. Česta dijeta, gubitak težine i niska težina tijela doprinoste slabljenju kostiju. Dugoročne dijete mogu dovesti do premalog unosa nutrijenata potrebnih za izgradnju kostiju, a premala tjelesna masa znači da kosti ne moraju toliko raditi i postaju slabije. Ako do sada nije bilo dovoljno razloga izbjegavati dijete, ovo možete dodati kao rizik da vaše kosti ne postanu slabije kako starite.
Naposlijetku postoji još nekoliko stvari koje treba izbjegavati, a to su uobičajene kao: Pušenje je štetno za kosti, smatra se da kadmij iz cigareta smanjuje gustoću kostiju. Ukos alkohola iznad umjerenih granica povećava rizik, više od 4 pića na dan povećava mogućnost frakture kuka za duplo. Pretreniranost može isto biti problem; vrhunske sportašice koje treniraju toliko da dođe do amenoreje (gubitka mjesečnice) povećava rizik od osteoporoze.
Zdrav razum, kao o kod većine stvari u životu, je dobar za kosti.
Preveo: Slaven Krajačić, trener
Uredila: Klara Benko, promocija zdravlja
コメント